ponedjeljak, 13.12.2004.
Različitost monotonije
Jos jedan dan, i jos jedan dan... Cini li to nas zivot? Da. Niz dana, svaki poseban i drugaciji sam po sebi.. Jedan ispunjen veseljem i inspiracijom, a drugi pust i dosadan.. Trebamo li se truditi da nam je svaki dan ispunjen i prepun snova? Mislim da ne, zamislite da vam je svaki dan super, zanimljiv i tko nebi poludio od toga??? Sama bi se ljepota onda pretvoila u monotoniju i trazili bi si probleme i padali u depresije :)) Ponekada je i to jedino rjesenje i izlaz iz krize..
Izgleda da cu docekati jos jedno jutro... |
out of their controll
I believe we discovered new ways to think and it has to do with piecing together new thoughts of mind. Why is it that people are so afraid of it ?
What is it about it that scares people so deeply ? Because they are afraid that there is more to reality than they have ever confronted. That there are doors that they are afraid to go in and they don't want us to go in there either because if we go in, there we might learn something that they don't know. And that makes us a little out of their control... |
*Under construstion*
Unosim neke promjene u kod sitea.. 13.12.2004. od 2:00 do 3:00h
blog je under construkcijom. Nadam se da se ne ljutite :)) lol Update: Mozda potraje i do 4. Javite mi ako vas nesto pocne pretjerano zivcirati... :] Update: Update je zavrsen i site je prosao sva testiranja.. :)) enjoy! Update: 13.12.2004. 04:10h OVER AND OUT! |
subota, 11.12.2004.
Prazan dan...
Praznina, pustos, tupilo... I sam sebi sam vec dosadan ponavljajuci si koliko je sve isprazno. Cekam, cekam, a vrijeme kao da se sve sporije i sporije vuce.. Tjesim se, za desetak dana bit se sve bolje i svjezije.. Zrak svjetliji i voda pitkija.. Sve ce opet biti veselo.. Jedini problemcic koji je na vidiku je ujedno i veliki kamen; kako li sad ispuniti prazninu? Svi svakodnevni zadaci postali su vec predosadni i premonotoni.
Mrzim kad mi je sve ravno, kao nekakav teski mamurluk. Nema ni srece, ni tuge, ocekivanja ni radosti. Glupa razbibrizna monotonija. Cudna smo mi bica, uvijek nesto zelimo, trazimo, nalazimo, tezimo necemu ili zovemo nekoga s vremena na vrijeme zaustavljajuci se pomirisati zrak, osvrnuli se okolo ili satali da se malo prepustimo uzitku. Tezimo perfekciji; najcesce vlastitoj (ako ne u cilju poboljsavanja samog sebe, onda u zelji da nam bode bolje i lakse.).. Isplati li se uvijek teziti necemu kad izgleda da treba puno ulozenog truda da bi postigli malo srece koja ce nas dalje voditi i drzati na pravom putu izlazeci iz dubokih sjecanja..Kazem DA. Uvijek se isplati potruditi, jedini rizik nakon truda je razocaranje, no kad i to prodje ostajeno cisti i sretni. Povremena ispraznpst dana zna me dotuci do temelja, jer smatram da je najgore sta si covjek moze priustiti je to da nezna ni sam sta ce sa sobom. Ambicije su vazne i esencijalne uopce za nase postojanje, prezivljavanje i napredovanje, a dan bez ambicija je izgubljen, i nikada se vise nece vratiti.. Moram se sad vec nekako pokrenuti.... |
četvrtak, 09.12.2004.
Neki valjda znaju sta je ovo, ali ako i u nekom slucaju neki neznaju, nema veze... :))))
Ai! laurië lantar lassi súrinen, Yéni únótimë ve rámar aldaron! Yéni ve lintë yuldar avánier mi oromardi lisse-miruvóreva Andúnë pella, Vardo tellumar nu luini yassen tintilar i eleni ómaryo airetári-lírinen. Sí man i yulma nin enquantuva? An sí Tintallë Varda Oiolossëo ve fanyar máryat Elentári ortanë ar ilyë tier undulávë lumbulë; ar sindanóriello caita mornië i falmalinnar imbë met, ar hísië untúpa Calaciryo míri oialë. Si vanwa ná, Rómello vanwa, Valimar! Namárië! Nai hiruvalyë Valimar. Nai elyë hiruva. Namárië! |
srijeda, 08.12.2004.
Blog.hr
...trosim (koristim) vrijeme citajuci Vase blogove... lijepo je vidjeti na jednom mjestu toliko iskrenih (ali i neiskrenih) misli, entry-a, pjesama i sve-u-svemu zivotnih detalja koji covjeka vesele i rastuzuju... Super ste mi ljudi, nedajte se :))
uglavnom danas nemam maste, prazan sam.. pomalo i sretan.. trenutno idilicno stanje uma... uzivajte hehe... |
utorak, 07.12.2004.
post..
lijepi dan, prekrasan dan.. Upravo se probudih potpuno razbijen od sinoc...
noc je prozivljena u snovima... 12 sati nevjerovatnih snova usprkos svim budjenjima i smetnji. Evo sad sam budan i jos uvijek ne vjerujem.. kad bi se bar svi ostvarili... :) hmm.. nakon tolikog spavanja sto li sad raditi? jos bar 5 sati prije spavanja.. oh the tragedy!!! :))) lol |
Nema me.
Ja nisam tu. Sjedim u sobi ali nisam tu. Slika mi se rasplinjuje i svijest muti. Prostor mi se savija i izlazi iz granica stvarnosti... Gubim razum, sjecam se... Ovo nije moj svijet, ja zelim natrag u svoju stvarnost... Pustite me nazad, LET ME BACK GODDAMN!
Svi moji prijatelji su oko mene kao da ih nisam ni napustio, ko da sam oduvijek i bio tu... Previse? (...) |
subota, 04.12.2004.
No brakes
|
Lay awake, I don’t give a shit
If I even ever wake up in the morning Down below, there’s a pile of sin Always waiting for a, waiting for a warning Burned at the stake, inside, I’m blistering Not a whisper looking in, you’d never know it Miles below, I look up again When you snap they say before you never show it |
Just 1 of those days
Ljutnja, razdraganost, sreća? Je li veselje ili je čista mržnja?...
Danas je zasigurno "jedan-od-onih-dana"... Jos mjesec dana nicega.. Kako svladati mrznju, zaustaviti zamisljene spletke i zavjere, ispuniti sve rupe.. Kako li ostati normalan u ovome svijetu u kojem se sve dobro sta napravis i sve ruzno sta presutis vraca 3put gore i izjeda te iznutra? Toliko razmisljanja, tako malo vremena- ili toliko vremena a tako mi je dosta razmisljanja.. Kako naci svemu kraj kad se sve iznova vraca i vrti se u krug? Iako neke stvari uporno blijede znaju se vratiti bar na tren bas kad ih najmanje ocekujemo i trebamo... Jesmo li svi mi totalno ludi ili bjezimo u neku izmisljenu normalnost?.... |
ponedjeljak, 29.11.2004.
Ozzy vs. Crowley?
Mr. Crowley
Mr. Crowley, what went on in your head Mr. Crowley, did you talk with the dead Your lifestyle to me seemed so tragic With the thrill of it all You fooled all the people with magick You waited on Satan's call Mr. Charming, did you think you were pure Mr. Alarming, in nocturnal rapport Uncovering things that were sacred manifest on this earth Conceived in the eye of a secret Yeah, they scattered the afterbirth - yeah! Mr. Crowley, won't you ride my white horse Mr. Crowley, it's symbolic of course Approaching a time that is classic I hear maidens call Approaching a time that is drastic Standing with their backs to the wall Was it polemically sent I wanna know what you meant I wanna know I wanna know what you meant, yeah! Ono sto mene sada zanima je sta je ozzy htio reci tom pjesmom i kako bi on odgovorio na slicna pitanja :) Osobno Mr. Osbourne mi je puno veci misterij universuma :) i iako je bio na teskim drogama vodio je neku svoju spiku zasigurno. Ozzy, sto ti skrivas iza svojih tamnih zavjesa pitam se ja. I wanna know what you meant, yeah! Love is the law, love under will... hehe |
subota, 27.11.2004.
kuda, kamo, zašto...
Pišem i jednostavno osjećam kako se punim inspiracijom. Život mi se diže iz one male svakodnevnice i ulazi u velike krajnosti svemirskih širina. Uzdiže se iznad svih onih običnih zbivanja i užitaka, pleše iznad realnosti i puni me neopisivom srećom. Shvaćam zašto sam ja i zašto je baš sve ovo tu. Radujem se svakom dahu koji me puni snagom i poletom. Kako li je samo teško odolijeti svom tom užitku i pobudi.Van sebe sam ali smiren, potpuno svjesan svih propusta i očekivanja. Sad. Sada se pitam zašto se sve one dane osjećam umrtvljeno, bezvoljno, potišteno; zašto mi se sve onda čini kao bajka kad je zapravo san? Pitam li se kuda li to idem i kamo ću stići? Ne, ja ne idem nikamo, a stižem ovdje. Ovdje i sad i baš u ovo doba. Iščekujući punu fazu današnjeg punog mjeseca prisjećam se svega onoga šti se dogodilo prije mjesec dana i protekle godine. Čudim se, ali ni jedno loše sjećanje. Samo hrpa ugodnih misli me prožima. Budi me i daje mi san. Odlazim zasad. Uživajte.
|
